IZLOŽBA

O čemu govorimo kada govorimo o obrazovanju : medijska slika obrazovanja u Hrvatskoj u 21. stoljeću

Izložba O čemu govorimo kada govorimo o obrazovanju : medijska slika obrazovanja u Hrvatskoj u 21. stoljeću, autora Marijane Bračić i Filipa Sunđija, proizašla je iz pregleda medijskih objava o školstvu koje Muzej godinama dobiva praćenjem izabranih tiskanih medija. Za potrebe izložbe usmjerili smo se, u razdoblju od 2007. do 2017. godine, na tiskane dnevne listove Glas Slavonije, Jutarnji list, Novi list, Slobodnu Dalmaciju i Večernji list.

 

Najveća nada svake zemlje leži u primjerenom školovanju mladih.

Erazmo Roterdamski

 

Hrvatski školski muzej od svog osnutka, 1901. godine, prikuplja podatke o školstvu objavljene u medijima. Od 2004. godine dokumentira pregled medijskih objava o školstvu koje prima u digitalnom obliku kroz medijsko praćenje izabranih tiskanih medija. Tijekom godina pratili su se najvažniji dnevni tiskani mediji koji izlaze u cijeloj Hrvatskoj, zatim tjednici i važnije regionalne novine. Svaka objava kojoj je tema bila vezana uz školstvo u Republici Hrvatskoj tako je postala

 

Što se obećavalo i najavljivalo, čega se sjećamo, a što smo zaboravili. Koji su problemi školstva riješeni, a koji nas prate godinama. A ima i lijepih primjera školske prakse.

 

dio dokumentacije Hrvatskoga školskog muzeja. Redovito su praćene dnevne novine poput Glasa Slavonije, Jutarnjega lista, Novoga lista, Slobodne Dalmacije i Večernjega lista. Od hrvatskih tjednika pratile su se objave o školstvu u Globusu i Nacionalu. Regionalni tiskani mediji obuhvaćeni praćenjem tekstova o školstvu bili su primjerice Zadarski list i Glas Istre. Školske novine, kao specijalizirani tjednik za praćenje tema o školstvu, izuzete su iz medijskoga praćenja segmentarno.

 

  1. - Obvezna srednja škola najkasnije za dvije godine
    (Jutarnji list, 29. 5. 2007)

 

Šira tema promišljanja praćenja medijskih objava o školstvu u tisku svakako bi bila mogućnost da se pomoću objavljenih vijesti, analiza, izvještaja, komentara, prikaza, članaka itd. podrobnije analizira položaj teme školstva po važnosti u odnosu na druge objave kao i učestalost objava o određenim područjima školstva i tema koje se vežu uz školstvo.

 

  1. - U školu će se obavezno ići deset godina
    (Jutarnji list, 29. 9. 2009.)

 

No za početnu obradu pohranjenih informacija ipak smo se u našem radu odlučili ograničiti na prikaz učestalosti objava o određenim područjima školstva i tema koje se vežu uz školstvo, preko čijega je prikaza moguće i posredno definirati položaj teme školstva po važnosti u odnosu na druge objave. Odlučili smo obraditi period od deset godina, i to od 2007. do 2017. godine.

 

  1. - Osnovna škola od 2018. trajat će 9 godina, učitelji bez licence neće moći predavati
    (Jutarnji list, 17. 9. 2013.)

 

U obradu smo uključili dnevne listove koji izlaze u cijeloj Hrvatskoj i imaju snažan utjecaj na čitatelje, a to su Večernji i Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Glas Slavonije i Novi list. Vjesnik (uz jednu iznimku) i 24 sata nisu se našli u analizi jer nisu bili kontinuirano praćeni unutar izabranoga perioda. Politički dnevni list Vjesnik izlazio je do 2012., a multimedijska marka 24 sata, najprepoznatljivija po dnevnim novinama u Hrvatskoj, iako izlazi od 2005., nije u cijelosti bila obuhvaćena medijskim praćenjem u odabranom periodu. Tjednike i regionalne dnevne listove obradili smo na razini naslova koje smo također koristili za potrebe ove izložbe.

 

  1. - Formira se tim od 300 prosvjetara za izradu programa 9-godišnje škole
    (Jutarnji list, 7. 1. 2015.)

 

Prema prvom pregledu materijala, izlučivši određene godine, odlučili smo objave o određenim područjima školstva i teme koje se vežu uz školstvo razvrstati u nekoliko kategorija, svjesni da su one samo jedan od mogućih načina usustavljivanja materijala kojim se bavimo. Nadalje, razvrstavanje je nužno arbitrarno jer dio objava nije jednostavno svrstati u jednu kategoriju. Kategoriji školske “crne kronike” htjeli smo dati protutežu u kategoriji afirmativnih, pozitivno intoniranih tekstova i primjera dobre prakse u obrazovanju. Uz te dvije tematske cjeline tu su još reforma školstva, intervjui, obljetnice, zanimljivosti te školski sustav, iz kojega smo prema učestalosti objava izdvajali određene teme poput upisa u srednje škole i na fakultete, polaganja državne mature, uvjeta nastave i drugog. Od 2007. do 2017. godine objavljeno je 7217 članaka vezanih za školstvo u pet dnevnih listova. 

 

  1. - Plan je osnovnu školu produljiti na devet godina do 2020. godine
    (Jutarnji list, 18. 4. 2017.)

 

Prateći razdoblje od 2007. do 2017., zanimljivo je vidjeti kako teme vezane uz školsku reformu, iako se o njima stalno piše, zadnjih nekoliko godina postaju dominantne kada je školstvo u pitanju, čak i na štetu/račun pada objava o raznim drugim školskim temama. Uz pad broja objava o općim temama vezanim uz školstvo primjećuje se porast broja članaka i vijesti koji o školstvu pišu iz perspektive zanimljivosti. Iz podataka je vidljivo da teme vezane uz školsku “crnu kroniku” s godinama od dominantnih, srećom, postaju manje zastupljene i ne tako važne.

 

Obavezno obrazovanje u svijetu: 8 godina – Hrvatska; 9 godina – Albanija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Finska, Japan, Kina, Litva, Makedonija, Slovenija, Srbija, Švedska; 10 godina – Belgija, Danska, Estonija, Francuska, Grčka, Irska, Island, Italija, Kanada, Norveška, Njemačka (ovisno o pokrajini), Poljska, Rumunjska, Slovačka, Španjolska; 11 godina -  Australija, Latvija, Malta, Velika Britanija; 12 godina – Portugal, Sjedinjene Američke Države; 13 godina – Mađarska, Nizozemska

 

 

Hrvatski školski muzej, travanj – srpanj 2018.